Oslobođenja od plaćanja carine propisana su člankom 187. Carinskog zakona ("Narodne novine", br. 78/99 – 56/10), odredbama Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine ("Narodne novine", br. 5/07 – 41/10), te odredbama nekih propisa izvan carinskog sustava.
U okviru pojedinih osnova oslobođenja od plaćanja carine, fizičke osobe mogu ostvarivati iste po nekoliko osnova, uz ispunjenje točno propisanih uvjeta i uz provedbu odgovorajućega postupka, koji se ostvaruje ili samo usmeno, ili u redovnom postupku carinjenja.
Neka od oslobođenja od plaćanja carine uključuju i oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, kada je to predviđeno člankom 12. Zakona o porezu na dodanu vrijednost “Narodne novine”, br. 47/95 – 94/09).
Oslobođenja u putničkom prometu
Sukladno članku 187. stavak 1. točka 2. Carinskog zakona, te članaka 4. i 5. i 6. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, fizičke osobe (hrvatski i strani državljani) oslobođene su od plaćanja carine pri unosu svoje osobne prtljage i robe nekomercijalne naravi, koju kao putnici iz inozemstva unose u carinsko područje Republike Hrvatske u svom osobnom prtljagu.
Unos osobne prtljage je bez ograničenja njene vrijednosti, a odnosi se na svaku osobu - putnika, koji ulazi u carinsko područje, bez obzira nosi li je sobom ili je prispjela zasebno. Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva predmete (u razumnoj količini) za osobnu uporabu, neophodnu putniku za vrijeme njegovoga putovanja i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta, kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine.
U okviru osobne prtljage, uz oslobođenje od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost mogu se unijeti:
a) duhan i duhanski proizvodi: do 200 cigareta ili 100 cigarilosa (cigare težine do 3 g po komadu) ili 50 cigara ili 250 g duhana za pušenje, odnosno srazmjerna kombinaciju navedenih količina duhanskih proizvoda;
b) alkohol i alkoholna pića:
- destilirana i žestoka alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22 %, etilni alkohol s udjelom alkohola od 80 % i više: 1 litra, ili
- destilirana i žestoka alkoholna pića, aperitivi iz vina ili alkohola i slična pića s udjelom alkohola 22 % i manje, te pjenušava i desertna vina: do 2 litre, te
- ostalo vino: 2 litre, odnosno
- odgovarajuća srazmjerna kombinacija količine navedenih pića;
c) parfemi do 50 ml i toaletne vode do 250 ml;
d) lijekovi i medicinski proizvodi u količini neophodnoj za putnikove osobne potrebe, te
e) homeopatski proizvodi: najviše jedno pakovanje.
Putnici do 17 godina starosti nisu oslobođeni plaćanja carine na robu pod a) i b).
- Roba nekomercijalne naravi
Predmeti nekomercijalne naravi, u vrsti i količinama koje nisu namijenjene preprodaji, već isključivo osobnim potrebama putnika i članova njegove obitelji, oslobađaju se od plaćanja carine, ukoliko njihova ukupna vrijednost ne prelazi 1000 kuna. Oslobođenje se odnosi i na porez na dodanu vrijednost.
Ovo oslobođenje odnosi se na svakoga putnika pojedinačno, a može se primijeniti jedanput dnevno. Predmeti koji prelaze navedenu svotu ili nemaju značenje osobne prtljage, podliježu obračunu i plaćanju carine i poreza na dodanu vrijednost (kao i eventualno posebnog poreza).
Kako je propisano da se olakšice odnose na predmete koji služe za osobnu uporabu putnika, odnosno uporabu njegove obitelji, moguće je i kumuliranje spomenutog iznosa ukoliko se u prijevoznom sredstvu nalazi nekoliko članova iste obitelji – ali isključivo roditelji, bračni drug i djeca, koji žive u istom domaćinstvu (što se provjerava uvidom u putne isprave), a radi se o raznovrsnim proizvodima očito namijenim njihovim osobnim potrebama, neovisno što je za odnosnu robu ispostavljen samo jedan račun na iznos veći od 1000 kuna.
- Osobe s boravištem u pograničnom području
Fizičke osobe koje granicu prelaze s pograničnom propusnicom (dakle koje žive u pograničnom području RH), a predmete koje unose nabavljaju u pograničnom području susjedne države ne mogu koristiti oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a kod unosa robe nekomercijalne naravi u vrijednosti do 1000 kuna, kao niti pri unosu alkoholnih pića, duhanskih prerađevina, parfema i sl. koje se inače mogu unositi u putničkom prometu.
No, zbog svakodnevnih migracija i potreba stanovništva koje živi u pograničnim područjima, osobe koje granicu prelaze s pograničnim propusnicama mogu bez plaćanja carine i PDV-a unositi svoju osobnu prtljagu, dakle predmete koji služe isključivo njihovim neposrednim osobnim potrebama.
To uz odjeću, obuću, higijenske potrepštine, uključuje i razumnu količnu hrane, pića i cigareta, potrebnu odnosnoj osobi - 2 kutije cigareta, 1 litru vina, 2 litre piva i 0,25 litre žestokog alkoholnog pića po osobi.
Oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a u putničkom prometu ostvaruje se neposredno na graničnom prijelazu ulaska u carinsko područje RH uz usmenu procedure, dakle, bez provedbe bilo kakvih pisanih carinskih formalnosti.
Uvoz predmeta za potrebe hendikepiranih osoba
Članak 187. st. 1. točka 6. Carinskog zakona, odnosno članak 12. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, uređuju oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu predmeta za potrebe hendikepiranih osoba, i to kako za osobnu uporabu hendikepiranih (invalidnih) osoba, tako i za svaku vrstu osobne ili profesionalne rehabilitacije takvih osoba.
Pod hendikepiranim smatraju se osobe s ozbiljnim oštećenjima i smetnjama, kako fizičkih, uključujući i senzorne smetnje, do mentalnih ili fizioloških oštećenja, koje ograničavaju ili onemogućavaju aktivnosti ili funkciju koju inače obavlja normalno ljudsko biće.
Slijepe i slabovidne osobe oslobođene su tako od plaćanja carine pri uvozu predmeta posebno dizajniranih za obrazovno, naučno ili kulturno uzdizanje slijepih osoba. To se primjerice odnosi na posebno štampane knjige i druge publikacije, slike, fotografije, braillov papir, štapove za slijepe, pisaće strojeve, računala, audio uređaje, te druge uređaje, audio knjige i ostale medije, prilagođene za uporabu od strane slijepih i slabovidnih osoba.
Kod navedenih ali i drugih oblika hendikepiranosti, oslobođenje od plaćanja carine odnosi se i na razna ortopedska i kirurška pomagala za slijepe i slabovidne, kao i za druge invalidne osobe – npr. elektronske orijentire, zvona, implantate, proteze, aparate za rehabilitaciju, kulturno, znanstveno i obrazovno uzdizanje i napredak hendikepiranih, te posebno dizajnirane i prilagođene uređaje za zabavu i igru invalidnih osoba.
Za primjenu oslobođenja potrebno je posjedovati odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, kao npr. povijest bolesti, rješenje o invalidnosti nadležne službe HZMIO, ili drugi slični dokument, iz kojeg je razvidna potreba korištenja određenoga predmeta kao pomagala.
Uvoz predmetne robe oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost temeljem članka 12. točka 11. Zakona o PDV-u
Ostvarivanje navedenoga oslobođenja provodi se u postupku redovnog carinjenja, dakle uz podnošenje jedinstvene carinske deklaracije i uz prilaganje navedenih isprava.
Ovdje je neophodno naglasiti da Zakon o medicinskim proizvodima, ne dozvoljava hendikepiranim - invalidnim osobama da same, neposredno, uvoze pomagala koja potpadaju pod medicinske proizvode, već isključivo putem neke od pravnih osoba, koje imaju odobrenje za uvoz i izvoz ovih proizvoda. Ukoliko se pak ne radi o medicinskim proizvodima, već o drugim pomagalima, čiji uvoz ne ograničava spomenuti Zakon, fizičke osobe mogu ista neposredno uvoziti, no samo uz oslobođenje od plaćanja carine.
Oslobođenja na predmete kućanstva kod preseljenja fizičkih osoba u RH
Člankom 187. stavak 1. točka 11. Carinskog zakona propisana su oslobođenja od plaćanja carine pri preseljenju predmeta kućanstva prilikom preseljenja fizičkih osoba iz drugih zemalja u Republiku Hrvatsku, dok članak 12. točka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisuje i oslobođenja od plaćanja PDV-a.
a) Uvjeti za korištenje oslobođenja
Za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine potrebno je ispunjavati dva uvjeta:
- da su fizičke osobe koje se preseljavaju ili doseljavaju u Republiku Hrvatsku, u drugoj državi ili državama neprekidno boravile najmanje dvanaest mjeseci prije preseljenja u Republiku Hrvatsku, te
- da uvoze isključivo rabljene predmete kućanstva, koje su posjedovale i koristile tijekom boravka u toj drugoj državi najmanje šest mjeseci prije preseljenja.
b) Korisnici oslobođenja mogu biti:
- hrvatski državljani koji su boravili ili radili u inozemstvu,
- strani državljani koji su dobili odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, po bilo kojoj osnovi (rada, školovanja, zasnivanja obitelji i dr.).
c) Isprave koje se podnose za korištenje oslobođenja:
- pisani zahtjev za korištenjem oslobođenja,
- isprava kojom se dokazuje prethodni boravak u inozemstvu,
- dokaz o prijavi boravišta u Republici Hrvatskoj (za hrvatske državljane – osobna iskaznica ili prijava boravišta MUP-u, ako se ista još ne posjeduje, a za strane državljane - osobna iskaznica za stranca, ako je izdana, te odobrenje privremenog boravka, izdano po MUP-u, sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o strancima ("Narodne novine", br.79/07),
- izjava o datumu preseljenja, te
- popis rabljenih predmeta kućanstva (u dva primjerka).
d) Rok za korištenje olakšice
Rok za korištenje predmetnoga oslobođenja kod uvoza predmeta kućanstva je 12 mjeseci, koji se za hrvatske državljane računa od datuma preseljenja korisnika oslobođenja u Republiku Hrvatsku, naznačenog u spomenutoj izjavi korisnika.
No, ovaj rok za korištenje oslobođenja od 12 mjeseci, može se u opravdanim slučajevima jednokratno produžiti, po pisanom zahtjevu korisnika oslobođenja i sukladno čl. 79. st. 3. ZUP-a. Opravdanim slučajevima mogu se smatrati političke prilike u zemlji prethodnog boravka, te prirodne ili druge katastrofe, uslijed kojih nije bilo moguće izvršiti preseljenje predmeta u predviđenom roku.
Zakonskim odredbama nije propisana jednokratnost predmetnoga oslobođenja, što znači kako osobe koje preseljavaju u Republiku Hrvatsku mogu ponovno koristiti ovo oslobođenje, ukoliko nakon preseljenja, iz obiteljskih ili poslovnih razloga ponovno odu u inozemstvo. Isto tako oslobođenje mogu nesmetano koristiti i osobe koje su u proteklom vremenu koristile identičnu olakšicu, pa tako i osobe koje su se doselile u RH 1995. godine ili kasnije, a potom iz nekih od spomenutih razloga ponovno morali otići u inozemstvo (to se posebice odnosi na naše diplomatske i konzularne službenike).
U praksi će ponovljeno korištenje oslobođenja biti moguće po proteku minimalno dvije godine od datuma posljednjega uvoza po prethodnoj otvorenoj olakšici. Naime, korisnik, sukladno čl. 187. st. 3. toč. a) Carinskog zakona, uvezene predmete kućanstva treba koristiti najmanje idućih godinu dana, jer mu toliko traje i zabrana otuđenja, pa bi i novi odlazak u inozemstvo trebao uslijediti nakon najmanje jednogodišnjega boravka u Republici Hrvatskoj računajući od datuma posljednjega puštanja predmeta kućanstva u slobodan promet po prethodnom preseljenju.
e) Vrste predmeta kućanstva
Uvoz predmeta kućanstva nije ograničen vrstom, količinom i vrijednošću, no uvjetovan je njihovom najmanje šestomjesečnom uporabom u inozemnom kućanstvu.
Tako se pod predmetima kućanstva smatraju namještaj, kućanski aparati, razni električni uređaji, razni drugi predmeti za uređenje i opremanje kuće ili stana, kućne biblioteke, videoteke, a isto tako i hobi alat, manje poljoprivredne alatke i uređaji, kao što su motorna pila, freza, kosilica i sl., ukoliko se radi o predmetima podobnim za kućnu uporabu ili uporabu u slobodno vrijeme, odnosno ne za profesionalno bavljenje nekom djelatnošću. Pod predmetima kućanstva smatraju se i osobni automobili, motocikli, prikolice, kamp prikolice, plovila, kućni ljubimci i životinje za jahanje, ukoliko je i ove predmete korisnik oslobođenja ili koji član njegove obitelji imao u vlasništvu šest mjeseci, ali i razumne količine potrošne robe koje su kupljene radi stvaranja kućnih zaliha u zemlji prethodnoga boravka, prije nastanka okolnosti koje su uvjetovale preseljenje (i koje podrazumjevaju količine za podmirivanje jednomjesečnih potreba kućanstva), no za koje, obzirom na njen karakter nije obvezatno prethodno šestomjesečno posjedovanje.
Predmetima kućanstva ne smatraju se alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanski proizvodi, komercijalna sredstva prijevoza, strojevi, te alati i instrumenti za obavljanje određene profesionalne djelatnosti.
No, određene vrste robe, pogotovo strojevi, motorna vozila i slično, osim za obavljanje gospodarske djelatnosti mogu služiti i isključivim osobnim potrebama primatelja robe ili njegovom kućanstvu. U svrhu određivanja mogu li doseljenici kao predmet kućanstva uvesti i manja motorna vozila za prijevoz robe, a koja su imali u posjedu i korisitili u inozemnom kućanstvu, moguće je pod predmetima kućanstva uvesti za svoje osobne potrebe i potrebe članova obitelji i manja motorna vozila za prijevoz robe tipa furgon, Pick-up ili kombi, ako bi navedena vozila služila isključivo za njihove osobne potrebe, a ne za obavljanje komercijalne djelatnosti, što korisnik oslobođenja mora navesti u posebnoj i ovjerenoj pisanoj izjavi.
Nadležna carinarnica može, ukoliko smatra da vrsta, količina ili vrijednost predmeta kućanstva nije srazmjerna vremenu boravka u inozemstvu ili broju članova kućanstva koji se preseljavaju, tražiti od korisnika dodatna obrazloženja i dokaze glede posjedovanja tih predmeta.
Glede primjene oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, već iz samoga karaktera potrošnih dobara, odnosno kućnih zaliha proizlazi da za njih ne postoji uvjet prethodne uporabe (posebice ne šestomjesečne), te se ista smatraju upotrebljavanima samom činjenicom nabavke prije preseljenja, i u svrhu uobičajenih potreba kućanstva za takvom potrošnom robom.
f) Prijevozna sredstva
Osobni automobili, određene kategorije motocikala i plovila, te vanbrodski motori ukoliko se uvoze u sklopu upotrebljavanih predmeta kućanstva, nisu oslobođeni od plaćanja posebnog poreza (prema članku 6. Zakona o posebnom porezu na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove - “Narodne novine”, br. 139/97 – 21/10), dakle taj porez se obvezatno plaća, i to kod osobnih automobile uvećan za 50% (ako je zapremina cilindra do 1600ccm), ili 100% (ako je zapremina cilindra iznad 1600 ccm) a u odnosu na izračun prema postotcima iz članka 6. ovoga Zakona.
Spomenuti posebni porez obračunava se prema slijedećoj formuli, ovisno o vrijednosti vozila, no to se odnosi isključivo na nove automobile i motocikle:
Novi osobni automobili i motocikli:
Osnovica – prodajna cijena |
Poseban porez |
preko |
do |
|
0 |
50.000,00 |
13 % |
50.000,00 |
100.000,00 |
6.500,00 + 18% preko 50.000,00 |
100.000,00 |
150.000,00 |
15.500,00 + 23% preko 100.000,00 |
150.000,00 |
200.000,00 |
27.000,00 + 28% preko 150.000,00 |
200.000,00 |
250.000,00 |
41.000,00 + 33% preko 200.000,00 |
250.000,00 |
300.000,00 |
57.500,00 + 38% preko 250.000,00 |
300.000,00 |
350.000,00 |
76.500,00 + 43% preko 300.000,00 |
350.000,00 |
|
98.000,00 + 48% preko 350.000,00 |
Kako se novim automobilima u smislu ovoga zakona smatraju isključivo neregistrirani automobili, a rabljenima svaki automobil, koji je bio registriran, pa makar i svega jedan dan, na sve automobile i motocikle primijeniti će se gore navedeno uvećanje.
No, osobni automobili i motocikli ne podliježu provedbi homologacije (dakle može se uvesti odnosno vozilo neovisno o njegovoj starosti), sukladno čl. 16. točka 4.) Pravilnika o homologaciji ("Narodne novine", br. 100/05, 95/06 i 37/07), koja je inače obvezatna kod redovnih uvoza prijevoznih sredstava.
g) Razdoblje posjedovanja predmeta kućanstva
Popis rabljenih predmeta kućanstva koje je korisnik povlastice prije doseljenja posjedovao i koristio u svojem kućanstvu u inozemstvu najmanje šest mjeseci, obvezatno se podnosi u dva primjerka i na njemu treba naglasiti da se radi o rabljenim predmetima.
Ovlaštena carinarnica pri carinjenju, na oba primjerka popisa naznačuje koji se predmeti s popisa uvoze, jedan njegov primjerak prilaže uz carinsku deklaraciju, a drugi ovjerava i vraća korisniku.
Kada korisnik oslobođenja uvozi predmete kućanstva višekratno, unutar razdoblja od 12 mjeseci, dužan je svaki puta ovlaštenoj carinarnici podnijeti svoj primjerak ovjerenog popisa, radi dopunskog označavanja predmeta koji se pri tome uvoze. Ukoliko iz opravdanih razloga prvim popisom nisu bili obuhvaćeni svi predmeti kućanstva koji se namjeravaju preseliti, ovlaštena carinarnica može po zahtjevu korisnika oslobođenja odobriti prihvaćanje dopunskog popisa.
Kao dokaz posjedovanja i korištenja predmeta kućanstva najmanje šest mjeseci u svom kućanstvu u inozemstvu, korisnik oslobođenja prilaže račune ili druge vjerodostoje isprave. U nedostatku takvih dokaza, ocjenu razdoblja prethodne uporabe daje uredujući carinski službenik na temelju vizualnog pregleda robe.
Činjenica posjedovanja i korištenja predmeta kućanstva koji podliježu registraciji (osobni automobil, motocikl, plovilo, kamp ili druga prikolica i sl.), u pravilu se dokazuje prometnom ispravom odnosnoga predmeta, ali se, prema okolnostima svakog pojedinačnog slučaja može dokazivati i drugim pravovaljanim i vjerodostojnim ispravama o vlasništvu ili posjedovanju odnosne stvari, kao što su darovni ili kupoprodajni ugovor, ovjeren po ovlaštenoj osobi u zemlji darovanja ili prodaje, ugovor o leasingu i slično.
h) Uvoz predmeta kućanstva prije fizičkog doseljenja osobe
Carinski propisi dozvoljavaju da oslobođenja od plaćanja carine I PDV-a mogu ostvariti i fizičke osobe koje se tek namjeravaju preseliti u Republiku Hrvatsku, ali to moraju i stvarno učiniti u roku od šest mjeseci od dana uvoznog carinjenja predmeta kućanstva.
Tada nisu u obvezi dati izjavu o datumu preseljenja, već izjavu da će se preseliti u roku od šest mjeseci. Ujedno, u obvezi su kao jamstvo za namirenje carinskog duga koji bi mogao nastati, podnijeti ili jamstvo-garanciju ovlaštenog otpremnika, ili položiti depozit u gotovu novcu, u visini carine i poreza na dodanu vrijednost, koji bi se obračunali i platili pri puštanju odnosnih predmeta u slobodan promet bez primjene oslobođenja.
i) Zabrana otuđenja
Uvezeni predmeti kućanstva uz oslobođenje od plaćanja carine na temelju članka 187. stavak 1. točka 11. Carinskog zakona, pod carinskim su nadzorom, i ne smiju se prodavati ili otuđivati po drugom osnovu, davati drugome na uporabu, zalog, najam, rabiti u druge svrhe ili predati kao osiguranje za druge obveze, bez prethodne obavijesti carinarnici i plaćanja carine i PDV-a, do isteka roka od 12 mjeseci od dana kada je puštena u slobodan promet.
U slučajevima utvrđenja suprotnoga, carinarnice će postupiti prema članku 187. stavku 4. Carinskog zakona, što znači u upravnom postupku obračunati i naplatiti uvozna davanja. No, obveza naknadnog obračuna i plaćanja carinskog duga nastaje isključivo u slučajevima nenamjenske uporabe predmeta kućanstva na carinskom području Republike Hrvatske.
Oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu gospodarskog inventara pri preseljenju
Člankom 187. stavak 1. točka 12. Carinskog zakona propisana su oslobođenja od plaćanja carine pri preseljenju predmeta kućanstva prilikom preseljenja fizičkih osoba iz drugih zemalja u Republiku Hrvatsku, dok članak 12. točka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisuje i oslobođenja od plaćanja PDV-a.
a) Korisnici oslobođenja mogu biti:
- hrvatski državljani koji su boravili ili radili u inozemstvu,
- strani državljani koji su dobili odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj, po bilo kojoj osnovi (rada, školovanja, zasnivanja obitelji i dr.).
b) Uvjeti za korištenje oslobođenja
Za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine potrebno je ispunjavati dva uvjeta:
- da su fizičke osobe koje se preseljavaju ili doseljavaju u Republiku Hrvatsku, u drugoj državi ili državama neprekidno boravile najmanje dvanaest mjeseci prije preseljenja u Republiku Hrvatsku, te
- da uvoze isključivo rabljene predmete gospodarskog inventara - opreme, koje su posjedovale i koristile tijekom boravka u toj drugoj državi u okviru obavljanja vlastite poduzetnička djelatnosti najmanje jednu godinu prije preseljenja, te da će s odnosnom opremom nastaviti istu djelatnost u Republici Hrvatskoj.
c) Isprave koje se podnose za korištenje oslobođenja
Pri uvozu korištenog gospodarskoga inventara, radi preseljenja – nastavka gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, obvezno je podnošenje slijedećih isprava:
- pisanog zahtjeva za korištenjem oslobođenja,
- isprave kojom se dokazuje prethodni dvanaestomjesečni boravak u inozemstvu,
- dokaza o boravištu u Republici Hrvatskoj
- izjave o datumu doseljenja,
- isprave o prethodnom obavljanju gospodarske djelatnosti u zemlji prethodnog boravka, kao i akta o prestanku poslovanja te djelatnosti, izdane od nadležnih tijela državne uprave u zemlji prethodnog boravka,
- izvadka iz sudskog registra ili drugoga odgovarajućega registra u Republici Hrvatskoj, kojime se dokazuje ispunjenje uvjeta za obavljanje istovrsne gospodarske djelatnosti, kakva je prethodno obavljana u zemlji prethodnoga boravka, te
- specifikacije korištenog gospodarskog inventara, i to u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci prije prestanka obavljanja djelatnosti u inozemstvu, a koji se namjerava uvesti radi nastavka obavljanja istovrsne proizvođačke ili uslužne djelatnosti, sa trgovačkim nazivima, tarifnim oznakama i količinama za svaku stavku pojedinačno, te ukupne vrijednosti.
Uvoz predmeta gospodarskog inventara nije ograničen vrstom, količinom i vrijednošću, ali mora odgovarati gospodarskoj djelatnosti, koju je korisnik oslobođenja obavljao u inozemstvu i koju će nastaviti obavljati u Republici Hrvatskoj.
Uvoz predmeta gospodarskoga inventara može se obaviti u roku od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti u zemlji prethodnoga boravka (što se utvrđuje iz podnesenoga akta o prestanku poslovanja).
Kao i kod uvoza predmeta kućanstva, oslobođenje se ostvaruje u postupku redovnoga carinjenja, što znači da za provedbu carinskih formalnosti korisnik olakšice mora angažirati nekog ovlaštenog otpremnika.
Predmeti gospodarskog inventara uvezeni uz olakšice, ne smiju se prodati, dati drugome na korištenje, u razdoblju od 12 mjeseci, računajući od dana uvoznoga carinjenja, U suprotnome obračunati će se uvozna davanja kojih je korisnik bio oslobođen.
Oslobođenje od plaćanja carine na darove prigodom zaključenja braka
Od plaćanja carine oslobođeni su darovi, dani fizičkim osobama koje preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi zaključenja braka, a primljene od osoba iz inozemstva prigodom zaključenja toga braka u Republici Hrvatskoj.
Vrsta, količina i ukupna vrijednost primljenih darova nisu ograničeni, ali se oslobođenje od plaćanja carine može primijeniti samo ako je vrijednost pojedinačnog dara kod sklapanja braka do 1000 EUR-a. Primljeni darovi mogu biti i novi i rabljeni. Pod darove se mogu podvesti razni predmeti potrebni u kućanstvu, kao odjevni predmeti, namještaj, kućanski aparati, posteljina i slično, ali ne i duhan i duhanski proizvodi, te alkohol i alkoholna pića.
Za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, carinarnici nadležnoj prema mjestu boravka u RH podnose se:
- pisani zahtjev za korištenjem oslobođenja,
- isprava (ili više njih) kojom se dokazuje prethodni boravak u inozemstvu,
- dokaz o prijavi boravišta u Republici Hrvatskoj (za hrvatske državljane – osobna iskaznica ili prijava boravišta MUP-u, ako se ista još ne posjeduje, a za strane državljane - osobna iskaznica za stranca, ako je izdana, te odobrenje privremenog boravka, izdano po MUP-u, sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o strancima ("Narodne novine", br.79/07),
- izjava o datumu preseljenja,
- popis primljenih darova, te
- isprava o sklapanju braka.
Oslobođenje na darove može se stvariti najranije dva mjeseca prije datuma utvrđenoga za zaključenje braka, odnosno najkasnije četiri mjeseca po datumu zaključenja braka.
Kada se darovi uvoze prije zaključenja braka, korisnik oslobođenja polaže jamstvo za namirenje carinskog duga koji bi mogao nastati ukoliko do zaključenja braka ne dođe, odnosno nadležnoj carinarnici ne podnese ispravu o zaključenju braka.
Na primljene darove primjenjuje se i oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, ali se eventualno obračunava posebni porez na luksuzne proizvode (obzirom da darovi vrlo često obuhvaćaju predmete koji podliježu plaćanju ovoga poreza).
Kao i kod uvoza predmeta kućanstva ili gospodarskog inventara, oslobođenje se ostvaruje u postupku redovnoga carinjenja, što znači da za provedbu carinskih formalnosti korisnik olakšice u pravilu angažira nekog ovlaštenog otpremnika.
Oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu pomagala za školovanje
Fizičke osobe koje se preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi školovanja ili studiranja, mogu bez plaćanja carine uvoziti pomagala i instrumente neophodne za studiranje u Republici Hrvatskoj.
Ove osobe mogu bez plaćanja carine uvoziti pomagala za učenje (predmete i instrumente), namijenjene svojoj osobnoj upotrebi tijekom školovanja ili studiranja. Pri tome je dozvoljen unos pomagala za učenje za cijelo vrijeme školovanja (dakle višekratno), a moguć je uvoz i novih i rabljenih pomagala. Bitno je da su pomagala vezana neposredno za vrstu studija i užu specijalnost studenta ili učenika. U takve predmete primjerice mogu spadati muzički instrumenti za potrebe studenta muzičke akademije, računala, pisaći strojevi, medicinski instrumenti studentu medicinskog fakulteta, itd.
Oslobođenje od plaćanja carine ostvaruje se uz podnošenje nadležnoj carinarnici:
- pisanog zahtjeva za korištenjem oslobođenja,
- isprave kojom se dokazuje prethodni boravak u inozemstvu,
- dokaza o prijavi boravišta u Republici Hrvatskoj (za strane državljane i odobrenje MUP-a za privremeni boravak u svrhu školovanja-studiranja,
- potvrde odnosne obrazovne ustanove o pohađanju studija, te
- mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kojom se identificira korisnik, vrsta, količina i vrijednost pomagala, te njena neophodnost za odnosnu vrstu školovanja odnosno studija.
Uvoz pomagala oslobođen je i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
I u ovom slučaju oslobođenje se ostvaruje u postupku redovnoga carinjenja, u pravilu uz angažiranje nekog ovlaštenog otpremnika.
Oslobođenje pri uvozu naslijeđenih predmeta
Oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu naslijeđenih predmeta propisano je člankom 187. st. 1. točka 13. Carinskog zakona.
Predmet oslobođenja su predmeti koji su bili osobna imovina fizičke osobe u inozemstvu, a gdje su nasljednici fizičke osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u Republici Hrvatskoj. No predmetom oslobođenja ne mogu biti predmeti kupljeni naslijeđenim novcem ili novcem dobivenim prodajom ili zamjenom naslijeđenih predmeta.
Predmetno oslobođenje se također ne može ostvariti pri uvozu:
- komercijalnih prijevoznih sredstava,
- stvari koje su služile za obavljanje profesionalne djelatnosti umrle osobe,
- zaliha sirovina i poludovršenih ili dovršenih proizvoda, te
- stoke i zaliha poljoprivrednih proizvoda što premašuju količine razumno potrebne za obiteljske potrebe umrloga.
Oslobođenje se može ostvariti najkasnije u roku dvije godine od datuma akta o nasljeđivanju, u jednoj ili više odvojenih pošiljaka, a nadležna carinarnica može produžiti ovaj rok po pisanom zahtjevu korisnika oslobođenja u slučaju nastupa posebnih okolnosti, koje onemogućavaju uvoz u roku od dvije godine (primjerice bolesti nasljednika, nemogućnosti stupanja u posjed naslijeđenih predmeta i sl.).
Oslobođenje se ostvaruje temeljem pisanog zahtjeva za ostvarivanje oslobođenja, I to carinarnici nadležnoj prema mjestu boravišta korisnika, i kojemu se prilaže akt ovlaštenog hrvatskog ili inozemnog pravosudnog ili drugog tijela (najčešće akt notara) o nasljeđivanju predmeta koji se unose, u kojemu moraju biti navedeni predmeti koji se naslijeđuju.
Ukoliko u aktu o nasljeđivanju nisu u cijelosti ili nisu uopće navedeni predmeti koji se nasljeđuju, obvezatno se isti mora dopuniti u odgovorajućem postupku, kako bi sadržavao popis takvih predmeta.
Ukoliko je predmet nasljeđivanja podložan registraciji (primjerice vozilo ili plovilo), a korisnik oslobođenja je prema aktu o nasljeđivanja jedini nasljednik, može se prihvatiti i akt koji izričito ne navodi predmete nasljedstva, ako se prilože registracijske isprave odnosnoga predmeta iz kojih je vidljivo kako je vlasnik bila umrla osoba.
Iznimno, glede naslijeđenih predmeta koje je ostavitelj osobno rabio (odjeća, obuća, posteljina, kuhinjsko posuđe i pribor, kozmetika, nakit, te druge manje kućne potrepštine), kao dokaz o nasljeđivanju može se podnijeti samo izvod iz matične knjige umrlih.
Predmeti naslijeđeni u inozemstvu oslobođeni su i od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Izuzetno, za razliku od svih drugih oblika carinskih olakšica, za naslijeđene predmete koji su uvezeni uz carinsku i poreznu olakšicu, nije propisana zabrana otuđenja.
Oslobođenje od carine pri uvozu osobnih automobila invalidnih osoba
Invalidne osobe, i to sa 100% tjelesnog oštećenja ili s najmanje 80% tjelesnog oštećenja funkcije organa za kretanje, imaju mogućnost uvoza osobnog automobila uz oslobođenje od plaćanja carine srazmjerno postotku tjelesnog oštećenja.
Ova olakšica propisana je člankom 187. stavak 1. točka 18. Carinskog zakona
Iz propisa, proizlazi da se kod osoba s 80% ili više tjelesnog oštećenja, cjelokupno oštećenje, odnosno postotak mora odnositi na donje ekstremitete, a kod 100% tjelesnog oštećenja, ovo oštećenje može se odnositi dijelom na oštećenje donjih ekstremiteta, a dijelom i na druga oštećenja (druge ekstremitete, slabovidnost, zbog mišićnih i neuromišićnih bolesti.
Oslobođenje od plaćanja carine ostvaruje se u redovnom upravnom postupku, što znači da korisnik oslobođenja mora prvo podnijeti carinarnici nadležnoj prema svojem prebivalištu:
- pisani zahtjev za oslobođenje od plaćanja carine,
- rješenje nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom postotku invalidnosti (u presliku), te
- Potvrdu - nalaz i mišljenje ovlaštenog vještaka pri HZMO, radi utvrđivanja vrste, oblika i postotka tjelesnog oštećenja, odnosno invalidnosti korisnika carinskog oslobođenja na obrascu – 6TO-1,ili 6TO-2 ilii 6TO-3, (u izvorniku).
Ukoliko invalidna osoba ne ispunjava uvjete za izdavanje vozačke dozvole, može za upravljanje vozilom ovlastiti članove uže obitelji (bračnog druga, roditelje ili punoljetnu djecu) s kojima živi u zajedničkom kućanstvu, tj. ako stanuju na istoj adresi, i imaju utemeljenu ekonomsko-socijalnu zajednicu glede stjecanja i trošenja svojih dohodaka.
U takvom slučaju invalidna osoba mora dodatno priložiti svoju izjavu, ovjerenu kod javnog bilježnika, kojom navodi življenje u zajedničkom kućanstvu s osobama koje će upravljati automobilom.
Kada ne postoje članovi uže obitelji koji žive s invalidnom osobom u zajedničkom kućanstvu, ili takve osobe nemaju vozačku dozvolu, invalidna osoba može dati ovlaštenje i drugim osobama da upravljaju odnosnim osobnim automobilom. U takvim slučajevima za određenje ovlaštenih osoba može poslužiti mišljenje područnog Centra za socijalnu skrb, nadležnog prema prebivalištu invalidne osobe, a kojim se evidentira postojanje potrebe korisnika oslobođenja za pružanjem pomoći pri upravljanju automobilom kao ortopedskim ili drugim pomagalom, te daje mišljenje da takvu pomoć mogu pružiti druge osobe, koje ne žive s invalidnom osobom u zajedničkom kućanstvu, odnosno nisu članovi uže obitelji. Istim aktom se ujedno određuju najviše dvije takve osobe.
Po podnesenom zahtjevu s potrebnim ispravama nadležna carinarnica mora prvo donijeti rješenje u redovnom upravnom postupku, te se tek potom može obaviti uvozno carinjenje. Obzirom na odredbe carinskih propisa, carinske formalnosti korisnik oslobođenja povjerava nekom ovlaštenom špediteru
Pri uvozu osobnih automobila za osobne potrebe invalidnih osoba, uz oslobođenje od plaćanja carine obračunavaju se i u cijelosti plaćaju posebni porez i porez na dodanu vrijednost.
Oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu pogrebnih potrepština
Člankom 187. st. 1. toč. 21. Carinskog zakona propisano je oslobođenje od plaćanja carine na kovčege s umrlim osobama i urne s pepelom umrlih osoba, kao i drugih pogrebnih predmeta i ukrasa, koji služe pri ukopu ili ukrašavanju grobova.
Ovo znači da fizičke osobe koje u Republiku Hrvatsku unose navedene predmete (najčešće su to urne s pepelom umrlih osoba, te cvijeće, vijenci, lampioni i drugi ukrasi za grobna mjesta), na iste ne plaćaju carinu, a ujedno su oslobođeni od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Oslobođenja se ostvaruju neposredno na graničnom prijelazu ulaska u RH bez posebnih carinskih formalnosti, dakle usmeno.
ČESTA PITANJA
Zbrajanje prava na oslobođenja u putničkom prometu više osoba
Roba nekomercijalne naravi, u vrsti i količini koja nije namijenjena preprodaji, već osobnim potrebama putnika i članova njegove obitelji, oslobađa se plaćanja i carine i PDV-a do vrijednosti 1.000,00 kuna. Oslobođenje se odnosi na svaku osobu – putnika. Na robu vrijednosti veće od navedenih potrebno je obračunati carinu i PDV.
Iznimno, u slučaju da se u prijevoznom sredstvu nalazi više osoba - članova iste obitelji, od kojih svaka unosi raznu robu vrijednosti koja ne prelazi 1.000,00 kuna, iako se oslobođenje odnosi na svakoga putnika pojedinačno, isto se može kumulirati, neovisno od činjenice da li je sva roba navedena samo na jednom računu koji glasi na nekog od njih ili svaki putnik posjeduje pojedinačni račun. No, ova kumulacija nije moguća ukoliko iz karaktera, vrste i količine robe nedvojbeno proizlazi kako će ista služiti isključivo za potrebe jedne osobe.
Primjerice, dozvoljava se primjena olakšica i na raznovrsne predmete vrijednosti 3000 kuna, ako su u vozilu tri putnika člana iste obitelji. Na isti način mogu se primijeniti oslobođenja na četiri auto gume vrijednosti do 4000 kuna, ukoliko se u prijevoznom sredstvu nalaze četiri člana iste obitelji, ali isključivo ukoliko su odnosne autogume odgovarajuće prijevoznom sredstvu kojim putnici prelaze granicu. Ukoliko su gume namijenjene za drugo vozilo, putnik mora odgovarajućom ispravom dokazati da je on ili neko od članova obitelji s kojima putuje vlasnik tog drugog vozila.
No, nije moguće jedan predmet dijeliti na više putnika, dakle roba je nedjeljiva, te ukoliko vrijednost jednog predmeta premašuje 1000 kuna, nije moguće razliku vrijednosti prebaciti na drugog putnika, kako bi se primijenila olakšica, već se uvozna davanja moraju obračunati na cijelu vrijednost, dakle nije moguće na dio primijeniti oslobođenja a na razliku obračunati davanja.
Oslobođenja za osobe iz pograničnih područja
Sukladno carinskim propisima, roba nekomercijalne naravi, u vrsti i količinama koje nisu namijenjene preprodaji, već osobnim potrebama putnika i članova njegove obitelji, oslobađa se od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost, ukoliko njena ukupna vrijednost ne prelazi 1.000,00 kuna.
Članak 7. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine propisuje izuzeća, odnosno ograničavanje prava korištenja carinskih i poreznih olakšica od strane osoba koje imaju uobičajeno mjesto stanovanja u pograničnim područjima Republike Hrvatske i susjednih država. Tako, fizičke osobe navedene u članku 7. stavak 1. navedene Uredbe - osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnim područjima Republike Hrvatske, zaposlenici na granici ili u pograničnom području susjedne države, te posade prijevoznih sredstava, u prometu između Republike Hrvatske i susjednih zemalja, kada obavljaju posao, ne mogu koristiti oslobođenja iz članaka 5. i 6. Uredbe, dakle ne mogu bez uvoznih davanja unositi robu nekomercijalne naravi vrijednosti do 1.000,00 kuna, kao niti količine alkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina, parfema i sl. koje se inače mogu unositi u putničkom prometu, već će se na robu obračunati propisana uvozna davanja.
Osobe koje granicu prelaze s pograničnim propusnicama mogu bez uvoznih davanja unositi svoju osobnu prtljagu, dakle predmete koji služe isključivo njihovim neposrednim osobnim dnevnim potrebama (odjeću, obuću, higijenske potrepštine, uključujući i razumnu količinu hrane, pića i cigareta, potrebnu odnosnoj osobi ). Naputkom CU od 02. travnja 2010. navedeno je kako se primjena oslobođenja može dozvoliti pri unosu robe koja služi isključivo neposrednim osobnim dnevnim potrebama putnika. Ovo bi sukladno dosadašnjoj i aktualnoj praksi podrazumijevalo primjerice 2 kutije cigareta, 1 litru vina, 2 litre piva i 0,25 litre žestokog alkoholnog pića.
Ukoliko osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnim područjima ili zaposlenici na granici i pograničnim područjima prelaze granicu s putovnicom, pri unosu robe do vrijednosti 1000 kuna primijeniti će se oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja, ako pruže dokaze da ne dolaze iz pograničnog područja susjedne zemlje (prijevozne karte, hotelski računi i sl.), a predmeti koje unose su kupljeni izvan pograničnog područja susjedne države (računi za kupljenu robu).
Naglašava se kako su gore opisana pravila postupanja, te opseg olakšica pri uvozu na snazi već niz godina (spomenuta Uredba je donijeta početkom 2007. godine), a ujedno su identična odgovarajućoj regulativi u susjednim državama članicama EU.
Vrste isprava kojima se dokazuje boravak u inozemstvu radi korištenja doseljeničke olakšice
Isprava kojom se dokazuje boravak u inozemstvu od najmanje dvanaest mjeseci neprekidno, može biti:
- potvrda diplomatskog ili konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu, kojom se temeljem raspoloživih podataka utvrđuje razdoblje neprekidnog boravka u inozemstvu, koja mora sadržavati identifikacijske podatke o korisniku oslobođenja, te razdoblje boravka u inozemstvu, a koja se izdaje isključivo hrvatskim državljanima, odnosno
- druga odgovarajuća isprava kojom se dokazuje navedeno razdoblje neprekidnoga boravka u inozemstvu (uz identifikacijske isprave, to još trebaju biti primjerice potvrde prijave i eventualne odjave boravišta u inozemstvu, potvrde mirovinskog, ili drugog osiguranja o uplatama osiguranja, potvrde poreznih tijela o obračunu poreznih davanja, potvrde hrvatskoga ili inozemnoga poslodavca o razdoblju zaposlenja korisnika oslobođenja u inozemstvu, ugovori o zaposlenju u inozemstvu, ugovori o zakupu ili korištenju stambenog prostora u inozemstvu, i sl.).
Razdoblje boravka u inozemstvu i datum doseljenja
Razdoblje prethodnog boravka u inozemstvu računa se do datuma preseljenja u Republiku Hrvatsku, sukladno navodima iz podnesene izjave. Ukoliko je datum iz izjave u značajnijem neskladu s datumima na ispravama koje su podnesene kao dokaz o boravku u inozemstvu (tri mjeseca i više), nadležna carinarnica će zahtijevati od korisnika podnošenje dodatnog dokaza o datumu svog fizičkog doseljenja – avionske ili druge prijevozne karte, ovjere ulaska u putovnici žigom granične policije, i sl.
Za strane državljane kao datum preseljenja smatra se datum primitka akta o odobrenju privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. U slučaju da korisnik - strani državljanin, ne raspolaže dokazom o datumu primitka navedenog akta Ministarstva unutarnjih poslova, rok za korištenje oslobođenja računa se od datuma odnosnoga akta.
Pravo stranih državljana na korištenje doseljeničke olakšice
Prema članku 46. Zakona o strancima (“Narodne novine”, br. 79/07) stranim državljanima se može odobriti privremeni boravak, koji se prema članku 47. istoga Zakona daje na najmanje godinu dana. Člankom 37. se kao razlozi odobravanja privremenoga boravka navode rad, studiranje, spajanje obitelji, te drugi osnovani razlozi, pri čemu se kao jedan od uvjeta u članku 52. postavlja da odnosna osoba ima osigurano stanovanje u Republici Hrvatskoj.
Kako se prema članku 78. navedenoga zakona, stalni boravak odobrava strancu koji do dana podnošenja zahtjeva za stalnim boravkom ima privremeni boravak u Republici Hrvatskoj neprekidno pet godina, to silom navedenih zakonskih odredbi, korisnik oslobođenja prema čl. 187. st. 1 točka 11. ne može biti strani državljanin kojemu je odobren stalni boravak, ili koji je primljen u hrvatsko državljanstvo (jer se podrazumijeva kako već boravi u Republici Hrvatskoj, odnosno doselio se danom odobravanja prvotnoga privremenoga boravka) zbog proteka roka od 12 mjeseci za korištenjem oslobođenja).
Dokazivanje posjeda i korištenja predmeta kućanstva u inozemstvu
Sama osnova olakšice odnosi se ne samo na predmete koje je isključivo posjedovao i koristio nominirani korisnik – doseljenik, već na predmete koji su bili u posjedu i vlasništvu, te korišteni po svim članovima inozemnog kućanstva – bračnom drugu, potomcima, roditeljima, ovisno da li su u inozemnom kućanstvu zajedno boravili.
Za druge rabljene predmete kućanstva koji se uvoze podrazumijeva se da su ih rabili svi ukućani, šest mjeseci, dok se jedino za predmete koji podliježu registraciji ili nekom drugom obliku službene evidencije, iz odnosnih isprava u postupku carinjenja utvrđuje razdoblje rabljenosti, a time ujedno i njihova veza s kućanstvom korisnika olakšica, glede vlasništva i posjeda.
Stoga je irelevantno za priznavanje prava na olakšice da li je isključivo korisnik - nositelj olakšice bio upisan kao vlasnik odnosnoga predmeta (ovdje automobila) potrebitih šest mjeseci prije doseljenja, ili je vlasnik cjelokupno ovo razdoblje bio neki drugi član inozemnog kućanstva, ili je pak svaka od ovih osoba bila vlasnikom neko određeno vrijeme kraće od šest mjeseci, a da je ukupno razdoblje vlasništva bilo tih šest mjeseci.
Isto tako, člankom 187. stavkom. 1. točka 11. Carinskog zakona, propisan je samo uvjet življenja u zajedničkom inozemnom kućanstvu osoba koje su eventualno zasebni vlasnici više prijevoznih sredstava koje se uvoze prilikom doseljenja, dok je stavkom 3. istoga zakona, propisana zabrana otuđenja robe, uvezene uz uvozne olakšice, tj,. zabrana njene prodaje, davanja drugome na korištenje u razdoblju od godinu dana od dana uvoza, Dakle, nije propisano da i u Republici Hrvatskoj svi članovi kućanstva moraju nastaviti živjeti u istom kućanstvu, iako je to najčešći slučaj, pa navedeno nije uvjet ostvarivanja predmetne olakšice.
Oslobođenje pri uvozu automobila kao dijela kućanstva prilikom preseljenja u Republiku Hrvatsku
Osobe koje nakon najmanje jednogodišnjeg neprekidnog boravka ili rada u trećoj zemlji doseljavaju u Republiku Hrvatsku, mogu bez plaćanja carine i PDV-a uvesti sve svoje korištene predmete kućanstva, koje su u odnosnoj trećoj zemlji imale u vlasništvu najmanje 6 mjeseci, u koje se ubraja i osobni automobili, motocikli, te plovila.
Prilikom preseljenja u Republiku Hrvatsku, uz ispunjene sve propisane uvjete, može se uz oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a uvesti automobil (motocikl, plovilo i sl.) koji je osoba koja preseljava imala u svom vlasništvu ili je bio u vlasništvu nekog od njegove obitelji (kućanstva) najmanje 6 mjeseci prije datuma doseljenja.
Oslobođenje se ne odnosi na posebni porez, koji se obvezno obračunava i naplaćuje sukladno Zakonu o posebnom porezu na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 139/97 do 95/04)
U opisanom slučaju, osoba koja uvozi automobil pri preseljenju u Republiku Hrvatsku, oslobođena je i provedbe homologacije vozila.