POSTUPAK CARINJENJA

Putnički promet

ODABERITE PODRUČJE:

POSTUPAK CARINJENJA ROBE U PUTNIČKOM PROMETU

Sva roba unesena u carinsko područje Republike Hrvatske podliježe mjerama carinskog nadzora i provjere od trenutka njezina ulaska. To znači da je svaka osoba prilikom prijelaza carinske crte dužna carinskom djelatniku prijaviti robu koju nosi sobom, neovisno da li ima mjesta provođenju carinskog postupka ili ne (tj. naplati carine i drugih pristojbi pri uvozu). Ova pravila se odnose jedinstveno, kako na hrvatske tako i na strane državljane.

U putničkom prometu primjenjuje se pojednostavnjeni način prijavljivanja (deklariranja) robe pri prijelazu državne granice, i to u obliku usmenoga prijavljivanja. Roba koja nije na uobičajenom mjestu, ili ju carinik ne može vidjeti na jednostavan način, a podložna je plaćanju uvoznih davanja, potrebno je prijaviti (deklarirati) izričito.

Od sredine 2001. godine na nekoliko cestovnih i zrakoplovnih graničnih prijelaza postoje tzv. zelene trake za putnike koji unose robu na koju se ne plaća carina, odnosno obuhvaćena je carinskom povlasticom. Ovu traku ne mogu koristiti putnici koji unose robu koja je podložna plaćanju uvoznih davanja (te se u slučaju ustanovljenja da se unosi takva roba čini i carinski prekršaj).

Carinski službenik utvrđuje da li se stvarno unosi roba kako je prijavljeno-deklarirana, ta da li unos robe podliježe obračunu i plaćanju carine i drugih uvoznih pristojbi. Ovisno o ovome određenju ovisi daljnje postupanje s robom.

Ukoliko za robu nije predviđeno oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja, ista se obračunavaju na posebnom obrascu za obračun uvoznih davanja.

Pri izračunu visine uvoznih davanja mjerodavna je transakcijska vrijednost robe (prema računima).

Obračun uvoznih davanja moguće je obaviti na graničnom prijelazu, ukoliko vrijednost robe ne premašuje 5.000,00 kuna, i to primjenom jedinstvene stope carine od 10%. Ukoliko je predmet obračuna carine roba podrijetlom iz zemalja s kojima Republika Hrvatska ima zaključene ugovor o slobodnoj trgovini, po putnikovom zahtjevu se može primijeniti odnosna niža stopa carine ili stopa "slobodno", i tada se na graničnom prijelazu može ocariniti roba do vrijednosti 1.200 EUR-a. Pri unosu određenih vrsta robe - alkoholna pića, duhanski proizvodi, naftni derivati, obračunava se i posebni porez (trošarina). Na zbroj carinske vrijednosti robe, carine i eventualno posebnog poreza obračunava se i porez na dodanu vrijednost po propisanoj općoj stopi (ili nižoj ukoliko se radi o proizvodima koji imaju nižu stopu PDV-a (neki prehrambeni artikli, lijekovi, knjige).

Postupak na granici, dozvoljava da putnik (umjesto jedinstvene stope carine) zatraži primjenu stopa carine iz Carinske tarife. Takav zahtjev putnika na primjeni stopa prema Carinskoj tarifi, rezultira provedbom redovnog postupka carinjenja na unutrašnjoj carinarnici.

POSTUPAK CARINJENJA POŠTANSKIH POŠILJAKA

Postupak carinjenja poštanskih pošiljaka u međunarodnome poštanskom prometu provodi se pod carinskim nadzorom i uz provedbu postupaka carinske provjere, u skladu sa odgovarajućim odredbama Carinskog zakona, propisima donesenim na osnovi tog zakona, međunarodnim poštanskim i carinskim sporazumima, te drugim poštanskim propisima.

Sve poštanske pošiljke koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i svaka radnja koja se vrši sa poštanskim pošiljkama u međunarodnome poštanskom prometu, podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske provjere, na način kako to propisuju navedeni carinski i poštanski propisi.

Osnovno, kada poštanske pošiljke stignu u carinsko područje Republike Hrvatske, carinski djelatnik u nadležnoj pošti carinjenja vrši podjelu na pošiljke koje se ne podnose carinarnici, dakle koje se odmah puštaju radi uručenja primateljima od onih koje se radi carinskog pregleda podnose carinarnici.

Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici su:

  • razglednice i pisma isključivo s osobnim porukama,
  • poruke ispisane braillovim pismom,
  • tiskovine i televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vrpce ili slike za izravnu emisiju preko sredstava javnog priopćavanja koje ne podliježu plaćanju carine, te
  • sve druge poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje sukladno stavku 4. članku 50. Carinskom zakonu, ne postoji obveza podnošenja carinarnici.

Poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje sukladno stavku 4. članku 50. Carinskom zakonu, ne postoji obveza podnošenja carinarnici, su:

  • osobne isprave i dokumenti bez obzira na vrijednost,
  • odlikovanja i priznanja,
  • robne marke, patenti, modeli i popratni dokumenti te obrasci za priznavanje patenta ili inovacije koji se šalju organizacijama za zaštitu autorskog i industrijskog vlasništva,
  • obrasci i isprave koje državna tijela primaju za obavljanje svojih javnih ovlasti,
  • predmeti koji predstavljaju dokaze u sudskim ili drugim postupcima pred državnim tijelima Republike Hrvatske,
  • primjerci potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene izmjene obavijesti među javnim službama ili bankarskim ustanovama,
  • službene tiskanice koje prima Hrvatska narodna banka,
  • nacrti, tehničke slike, modeli, opisi i drugi slični dokumenti koji se uvoze kako bi se ispunili uvjeti za sudjelovanje na međunarodnom natječaju koji se organizira u zemlji,
  • tiskani obrasci koji se sukladno međunarodnim ugovorima upotrebljavaju kao službeni dokumenti u međunarodnome prometu vozila ili robe,
  • koje uvoze fizičke osobe. To se odnosi isključivo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 10a. točka c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 47/95 - 90/05) i članka 57. stavak 1. točka c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 60/96 - 153/05)
  • koja je u poštanskom prometu oslobođena od plaćanja carine. Sukladno članku 187. stavak 1. točka 3) i članka 12. točka 4. Zakona o PDV-u od plaćanja carine i PDV-a oslobođene su pošiljke koje fizička osoba iz inozemstva besplatno šalje fizičkoj osobi u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da pošiljke nisu komercijalne naravi, te da ne prelaze ukupnu vrijednost od 300,00 kuna
  • pošiljke zanemarive vrijednosti. Roba zanemarive vrijednosti (roba čija vrijednost po pošiljci ne prelazi 160,00 kuna) sadržana u pošiljkama koje se iz inozemstva izravno šalju primateljima u Republici Hrvatskoj, oslobođena je od plaćanja carine i PDV-a. Navedeno oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, parfeme i toaletne vode. Oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a na pošiljke zanemarive vrijednosti primjenjivo je, osim na poštanske i na pošiljke u putničkom i robnom prometu.

Pod nekomercijalne naravi podrazumijevaju se pošiljke:

  • koje su povremene naravi,
  • koje sadrže robu isključivo namijenjenu osobnoj uporabi primatelja ili njegove obitelji, a koja po svojoj vrsti i količini ukazuje da se ne radi o komercijalnom uvozu,
  • koje pošiljatelj šalje primatelju bez plaćanja.

Kako je navedeno primanje robe u poštanskim pošiljkama podrazumijeva samo povremene pošiljke, a isključuje uzastopne pošiljke. Pri tome carinskim propisima nije propisana definicija kako ni povremene tako ni uzastopne pošiljke, odnosno koliko se pošiljaka u nekom određenom razdoblju mogu smatrati bilo povremenom bilo uzastopnim pošiljkama. U svakom konkretnom slučaju carinska služba utvrđuje da li se radi o uzastopnoj pošiljci odnosno da li se u prethodnom kontinuiranom razdoblju kontinuirano obavljao uvoz robe od strane iste osobe.

Dakle, navedene poštanske pošiljke ne podnose se carinarnici, nego se otpremaju odredišnim poštanskim uredima radi uručenja primateljima.

Poštanske pošiljke koje se podnose carinarnici

Posebno se naglašava da sve pošiljke robe, koje dolaze iz inozemstva od pravnih osoba, kao i sve pošiljke koje su predmetom kupoprodaje (dakle koje se plaćaju), podliježu obvezatnom obračunu carine i PDV-a, neovisno što prispjela roba služi osobnim potrebama primatelja i što je vrijednost robe ponekad manja od 300 kuna.

Kada poštansku pošiljku prima fizička osoba, a ne radi se o robi koja se ne podnosi carinarnici, podnosi se jedna od sljedećih isprava:

  1. Poštansko-carinska deklaracija u sljedećim slučajevima:
    • kada je moguće primjeniti jedinstvenu carinsku stopu od 10%, Jedinstvena carinska stopa može se primjeniti samo u slučaju uvoza robe koju fizička osoba u Republici Hrvatskoj prima od fizičke osobe iz inozemstva, a pošiljka sadrži robu nekomercijalne naravi pod uvjetom da vrijednost robe ne prelazi 5.000,00 kuna.
    • kada se pošiljka djelomično oslobađa od plaćanja carine, odnosno kada se za robu do vrijednosti 300 kuna primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine, a na ostali dio pošiljke se obračunava carina i porez sukladno članku 8. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine („Narodne novine“, br. 05/07),
    • kada fizičke osobe primaju, (odnosno kupuju) iz inozemstva robu u vrijednosti do 5.000,00 kuna, od fizičkih ili pravnih osoba, a koja se može smatrati robom za osobne potrebe ili potreba članova svog domaćinstva, uz primjenu propisane stope iz Carinske tarife. Odredbe ove alineje ne odnose se na tzv. uzastopne pošiljke.

    Poštansko-carinska deklaracija za robu iz točaka b) i c) može se podnijeti samo u slučaju kada je uz istu priložen račun, na kojem je navedena vrijednost robe, te također ako se pošiljka sastoji samo od gore navedenih roba. Ukoliko se radi o kombiniranoj pošiljci, odnosno da se ista sastoji od gore navedenih roba i roba za koju nije određeno podnošenje poštansko-carinske deklaracije, tada se za cjelokupnu pošiljku mora podnijeti jedinstvena carinska deklaracija.

  2. Jedinstvena carinska deklaracija podnosi se u svim ostalim slučajevima. Jedinstvenu carinsku deklaraciju može popuniti i podnijeti svaka osoba koja nastupa u svoje ime i za svoj račun. Carinska deklaracija popunjava se sukladno pravilima propisanima Pravilnikom o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona (Narodne novine br. 176/03) i naputcima Carinske uprave.

Uobičajeno je, međutim, da s obzirom na složenost postupka carinjenja općenito, a u ovom smislu osobito popunjavanja carinske deklaracije i podnošenja pripadajućih isprava, carinsku deklaraciju podnose opunomoćenici koji, sukladno Zakonu o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (Narodne novine br. 92/01) i Pravilniku o davanju odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenim carinskim otpremnicima i ovlaštenim carinskim zastupnicima (Narodne novine br. 93/02, 125/02 i 68/03), ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (položen ispit za ovlaštenog carinskog zastupnika – špeditera.

Primatelj pošiljke je pravna osoba

Kada poštansku pošiljku prima pravna osoba u Republici Hrvatskoj tada se za pošiljku podnosi jedna od sljedećih isprava:

  1. Izjava na propisanom obrascu kod uvoza:
    • Knjiga,
    • Uzoraka robe, i
    • Reklamnog materijala.

    pod uvjetom da se radi o robi čija ukupna vrijednost po pošiljci ne prelazi 3.000,00 kuna, da se ne radi o uzastopnim pošiljkama, i da roba nije predmet ograničenja, zabrana ili posebno propisanih formalnosti.

    Propisano se odnosi samo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa člankom 10a. točka c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 57. stavak 1. točka c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

    Da bi se navedeno moglo primijeniti na uzorke robe i reklamni materijal isti moraju odgovarati uvjetima iz članka 32. i 33. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, te članku 12. stavku 1. točki 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

    Navedena roba pušta se u slobodan promet temeljem propisane Izjave, čiji primjerak se nalazi u privitku ovog teksta.

  2. Jedinstvena carinska deklaracija - u svim ostalim slučajevima.

Carinski dug i carinska vrijednost robe

U postupku carinjenja robe, neovisno da li se isto obavlja putem poštansko-carinske deklaracije ili jedinstvene carinske deklaracije, utvrđuje se carinski dug koji je potrebno platiti.

Carinski dug čine carina, poseban porez u slučaju ako se radi o robi koja podliježe tom porezu i porez na dodanu vrijednost

Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinsku vrijednost robe čini njezina transakcijska vrijednost odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja je predmet postupka carinjenja, ali uz prilagodbu troškova iz članka 38. i 39. istog Zakona. To podrazumijeva da se svi troškovi koji su vezani uz tu robu uključuju u carinsku vrijednost, kao npr. troškovi prijevoza i osiguranja robe ( u poštanskom prometu dakle, u pravilu, troškovi poštarine).

Osnovna isprava kojom se dokazuje transakcijska vrijednost robe je račun.

U slučaju ako poštansku pošiljku ne prati račun, carinski djelatnik će primatelju uputiti poziv za dostavu računa ili druge isprave kojom se dokazuje plaćanje te robe.

Kada je u pitanju kupovina putem ebay-a, kao isprava u postupku carinjenja može se priložiti i račun ebay-a, ali samo uz uvjet da isti sadrži sve osnovne elemente računa (naznaka kupca i prodavatelja, opis robe, plaćena cijena, način plaćanja i dr.). Također, u poštanskom prometu česti su slučajevi da prilikom Internet kupovine nema računa te, s obzirom da je riječ o kupoprodaji između fizičkih osoba, mogu biti priložene različite isprave (to uključuje i računalni ispis online plaćanja i međunarodnu poštansku deklaraciju). U oba slučaja, ukoliko ne postoji sumnja u vjerodostojnost podataka naznačenih na računu i na drugim ispravama koje su priložene (ocjenjujući jesu li odnosne isprave dovoljan dokaz o tome koliko je izvršeno plaćanje), carinska služba će utvrditi carinsku vrijednost temeljem cijene stvarno plaćene ili plative za robu.

Porezna osnovica za obračun posebnog poreza propisana je svakim posebnim Zakonom o posebnom porezu na određenu robu. Tako je npr. za kavu propisana osnovica za obračun kilogram neto težine kave, za luksuzne proizvode to je prodajna vrijednost proizvoda itd.

Poreznu osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost čini carinska osnovica, dakle carinska vrijednost robe uvećana za carinu i posebne poreze ako roba podliježe naplati posebnih poreza.

Prigovor na utvrđenu carinsku vrijednost

Međutim, ako primatelj pošiljke nije podnio nikakav dokaz o izvršenom plaćanju ili ga carinarnica nije prihvatila, carinski djelatnik će utvrditi carinsku vrijednost temeljem ostalih metoda za utvrđivanje carinske vrijednosti u skladu sa člancima 32. do 37. Carinskog zakona (npr. na temelju transakcijske vrijednosti istovjetne ili slične robe koja je prodana za izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezena u isto ili približno isto vrijeme), te izvršiti obračun carinskog duga.

U tom slučaju ako se primatelj poštanske pošiljke ne slaže sa carinskom vrijednošću robe utvrđenom od strane carinske službe ima pravo zahtijevati od nadležne carinarnice dostavu obrazložene odluke o načinu određivanja carinske vrijednosti robe. Tada je primatelj pošiljke, prilikom uručenja pošiljke i naloga za plaćanje, dužan neotvorenu pošiljku vratiti djelatniku pošte, radi njezinog podnošenja na ponovnu carinsku provjeru, zajedno sa svim priloženim ispravama i dokumentima, te dokazima o transakcijskoj vrijednosti robe.

Na pisani zahtjev primatelja pošiljke carinarnica je dužna donijeti obrazloženo rješenje o načinu određivanja carinske vrijednosti robe odnosno pravilno utvrditi carinski dug.

Na rješenje carinarnice primatelj pošiljke ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa ovrhu rješenja

Uvoz lijekova u poštanskom prometu

Uvoz lijekova u poštanskom prometu nije dozvoljen.

Sukladno mišljenju Ministarstva zdravstva, uvoz lijekova za osobne potrebe građana Republike Hrvatske putem pošte nije dozvoljen. Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima propisano je da lijekove za osobne potrebe građana temeljem propisanog recepta mogu uvoziti samo pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekovima uz suglasnost Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Također, Pravilnikom o prometu lijekovima o medicinskim proizvodima zabranjuje se prodaja lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj preko interneta odnosno poštanskim narudžbama.

Roba s podrijetlom

Ako se u poštanskoj pošiljci nalazi roba koja ispunjava uvjetima za povlašteni tretman sukladno Ugovoru koji je Republika Hrvatska sklopila sa pojedinom zemljom, kao dokaz o podrijetlu robe u poštanskom prometu prihvaća se izjava koju je dala fizička osoba u zemlji ugovornici. Izjava može biti dana na carinskoj deklaraciji CN 23, obrascu CN 22, nekom drugom međunarodno prihvaćenom dokumentu ili na listu papira priloženom navedenim dokumentima. Ukoliko navedene isprave sadrže izjavu o podrijetlu carinarnica će, bez posebnog zahtjeva pošte ili primatelja, odobriti primjenu članka 21. Carinskog zakona.

PRIDRUŽENI DOKUMENTI:

Pojednostavljeni postupak carinjenja

  • doc pdf zip Ovlašteni pošiljatelj
  • doc pdf zip Ovlašteni primatelj